Susvojina i zajednička svojina se u mnogome razlikuju a ono što im je zajedničko jeste pravo svojine dva ili više lica na jednoj stvari (u našem slučaju – nekretnini) koja nije fizički podijeljena.
ŠTA JE SUSVOJINA?
O susvojini na nekretnini govorimo kad postoji pravo svojine dva ili više lica na istoj nepokretnosti koja nije fizički podijeljena. Podijeljeno je pravo svojine, a svako od suvlasnika ima određen, tzv. idealni dio, prikazan razlomkom ili procentom.
Recimo, naslijedili ste stan sa još dvoje rođaka, a u listu nepokretnosti, svako od vas je upisan kao vlasnik 1/3 te nekretnine. Šta dijelite sa familijom? Kvadrate? Ne! Djelite pravo svojine na stanu koji nije fizički podijeljen. Svako od vas ima dio tog prava, izražen razlomkom i zato ste vi – SUVLASNICI.
KAKO NASTAJE SUSVOJINA?
Može nastati na osnovu zakona ili pravnog posla: ugovorom o kupoprodaji, poklonu, razmejni, diobi zajedničke imovine, testamentom ili sudskom odlukom.
Ukoliko suvlasnički djelovi nisu određeni, pretpostavlja se da su jednaki.
ŠTA JE ZAJEDNIČKA SVOJINA?
Karateristika zajedničke svojine je u tome što udjeli dva ili više lica koja imaju svojinu na istoj, nepodijeljenoj nepokretnosti, nisu određeni. To znači da zajedničari nemaju ni realno ni idealno izražen svoj udio u zajedničkoj imovini.
Najupečatljiviji primer zajedničke imovine je ona koja se stiče radom (direktnim ili posrednim) u toku trajanja zajednice života u braku, a bračni drugovi imaju status ZAJEDNIČARA. Njihovi udjeli u zajedničkoj imovini nisu unaprijed određeni, ali su odredivi, tako da u slučaju potrebe zajednička imovina stečena u braku može biti podijeljena.
Tekst preuzet sa sajta
Instructions for the application for registration in the cadastre (parcels, buildings, special parts, etc.)
In the Real Estate Directorate it is necessary to adopt the following: Step 1. Filled in cadastral registration. (You can find it online at the Real Estate Agency’s website). Step 2. Payments to the account...