Prije kupovine ili nasljeđivanja nepokretnosti važno je znati razliku između susvojine i zajedničke svojine. Od toga zavise vaša prava i obaveze kao vlasnika, kao i način raspolaganja imovinom. U ovom tekstu objašnjavamo osnovne pojmove i praktične primjere.
Šta je susvojina?
O susvojini govorimo kada na jednoj nepokretnosti postoji pravo svojine više lica, pri čemu su idealni dijelovi unaprijed određeni. Svaki suvlasnik ima svoj udio izražen razlomkom ili procentom.
Primjer:
Ako troje rođaka naslijedi stan i u listu nepokretnosti je upisano da je svako vlasnik 1/3, oni su suvlasnici.
Kako nastaje susvojina?
Susvojina može nastati na osnovu:
- zakona (nasljeđivanje),
- pravnog posla (kupoprodajni ugovor, poklon, razmjena),
- sudske odluke ili testamenta.
Ako udjeli nijesu određeni, pretpostavlja se da su jednaki.
Šta je zajednička svojina?
Za razliku od susvojine, kod zajedničke svojine udjeli nijesu određeni. To znači da svi zajedničari imaju pravo na cijelu stvar dok se udjeli ne utvrde.
Najčešći primjer zajedničke svojine je imovina stečena tokom trajanja braka ili vanbračne zajednice. Sve što supružnici zajedno steknu (direktno ili indirektno), smatra se zajedničkom imovinom dok se drugačije ne odredi.
Primjer:
Stan kupljen tokom braka vodi se kao zajednička svojina, iako u listu nepokretnosti ne stoji razlomak (½ + ½).
Zaključak i savjet vlasnicima nekretnina
- Susvojina znači da svaki suvlasnik ima tačno određen dio (npr. 1/3, 1/2).
- Zajednička svojina znači da udjeli nijesu određeni i da svi imaju jednako pravo dok se to ne razgraniči.
Ako nijeste sigurni kako se vaša imovina vodi ili kako pravilno regulisati vlasništvo, obratite se našoj agenciji Kolašin Property za pravni savjet i posredovanje.
